Odleđivanje Airbusa A319 na sarajevskom aerodromu / Foto: M.T.

Sigurno vam se desilo da se ukrcate na avion, ali vani pada jak snijeg i vrlo je hladno. Osjećate blagi strah zbog lošeg vremena, a onda se javlja kapetan i govori da će let kasniti, jer aerodromska služba mora da obavi “de-icing/anti-icing”. Vjerovatno ste se zapitali zašto je toliko važno da se snijeg i led uklone sa površine aviona prije polijetanja.

Kako led utječe na kontrolne površine i upravljanje avionom?

U avijaciji, uvjeti zaleđivanja (icing conditions) su atmosferski uvjeti koji mogu dovesti do formiranja leda na samoj letjelici i na motorima. Kada se pojavi na krilima, led može da prouzrokuje smanjenje uzgona za čak 30%, a povećanje otpora za 40%. Promjene u uzgonu krila i otporu povećavaju takozvani stall speed (brzina ispod koje kontrolne površine gube svoj aerodinamčki efekat, odnosno dolazi do sloma uzgona) te je tako letjelicom nemoguće upravljati. Nakupljanje leda na zrakoplovu zadaje velike probleme pri kontrolisanju letjelice i mijenja njene letne karakteristike. Akumulirani led znači i da će zrakoplov biti teži, tako reducirajući performanse i utičući na potrošnju goriva i domet letjelice. Snijeg i led svojim nakupljanjem mogu utjecati i na rad brojnih senzora koji se nalaze na zrakoplovu, što može prouzrokovati da posada dobija različita ili netačna očitavanja na instrumentima. Uzgonske i komandne površine su kritični dijelovi koji moraju biti slobodni od kontaminacije, međutim odleđivanje se vrši i na repu (horizontalni i vertikalni stabilizator).

Odleđivanje DHC-8 Q400 na sarajevskom aerodromu / Foto: M.T.

Šta posada čini kada primijete led na zrakoplovu?

Vanjski pregled letjelice je ključan. Jedan od članova posade prije svakog leta izvrši pregled letjelice izvana, tako tražeći eventualna oštećenja na zrakoplovu. Tokom vanjskog pregleda u zimskim uslovima, posada mora posebno obratiti pažnju na moguću kontaminaciju kritičnih površina. Ukoliko procijeni da je, usljed kontaminacije snijegom, ledom ili mrazom, odleđivanje (de-icing) potrebno, pozvat će se aerodromska služba sa adekvatnom opremom. Micanje komandnih površina prije odleđivanja nije preporučljivo, jer može dovesti do oštećenja. De-icing/Anti-icing se često izvršava na parking poziciji/stajanci, iako na većim aerodromima postoje i posebne platforme za odleđivanje, kako bi se izbjegla kašnjenja i ponovna kontaminacija.

Odleđivanje zrakoplova na zemlji

Odleđivanje zrakoplova na sarajevskom aerodromu / Foto: A.B.

Postoji nekoliko tipova tekućina za odleđivanje, koje se koriste kada se zrakoplov nalazi na tlu. One su najefikasnije kada se zagrijane nanesu na površinu letjelice.

  • Tekućina tipa 1 koristi se samo za odleđivanje (de-icing). Kada je nanesena vruća, ona otklanja naslage leda, snijega ili mraza i tako dekontaminira zahvaćeno područje.
  • Tekućina tipa 2 se najčešće nanosi iz dva puta. Kada se prvi put nanese, ona uklanja kontaminaciju, a zatim se nanosi hladna i služi kao zaštita od ponovnog zaleđivanja (anti-icing agent).
  • Tekućina tipa 3 je kombinacija tipa 1 i 2, te se najčešće nanosi na turboprop zrakoplove koji polijeću pri manjim brzinama.
  • Tekućina tipa 4 je zelenkasta tekućina koja se koristi isključivo protiv zaleđivanja i znantno produžava holdover time (vremenski period tokom kojeg će tekućine sprječavati nakupljanje kontaminacije na zrakoplovu, dok je na zemlji).

Kada aerodromske službe završe sa procesom odleđivanja, oni će obavijestiti posadu o tekućinama koje su korištene i kada je proces započet. Tada piloti moraju provjeriti da li će uspjeti poletjeti prije nego što tzv. holdover time istekne, odnosno dođe do ponovnog nakupljanja leda ili snijega na zrakoplovu.

Kako se zrakoplovi nose sa ledom tokom leta?

Boots na napadnoj ivici krila / Foto: Wikipedia

Svi veći zrakoplovi, pored toga što budu odleđivani na tlu, opremljeni su sistemima protiv zaleđivanja tokom leta. Na većim visinama, sva vlaga koja se stvara na površini aviona može se smrznuti i pretvoriti u led, što nije poželjno. Najčešće se koristi vrući zrak iz kompresora motora, koji se zatim hladi do određene temperature i vruć prolazi kroz napadne dijelove krila. Sistem protiv zaleđivanja usisnika motora (engine anti-ice) radi na sličan način. Kod turboprop zrakoplova propeleri se griju sa električnim grijačima koji sprječavaju nakupljanje leda, dok napadne ivice krila i repa koriste boots (gumeni dijelovi na napadnim ivicama) koje imaju sposobnost napuhavanja, pa tako razbijaju nakupljeni led na krilima. Kada se led nakupi na elisama propelera, postoji opasnost da, nakon što se one zagriju, komadići leda odlete u sami trup aviona, pa je na tim dijelovima trup dodatno ojačan sa ice-shieldom koji se pravi od kevlara, a sve to kako bi se spriječilo oštećenje trupa i zaleđivanje propelera.

ch-aviation

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *