Lufthansa i FLYBOSNIA na sarajevskom aerodromu / Foto: @sa_spotter

Svi ćemo dobro pamtiti 2020. godinu, većina nas kao lošu. Mnogo loših stvari se desilo, mnogo je prilika propalo, mnogo je života izgubljeno. Ipak, moramo gledati kako je naredna, 2021. godina, ispred nas i nadati se nekim boljim vremenima poučeni dešavanjima iz protekle godine. Zrakoplovni sektor, kako u svijetu tako i kod nas, je pretrpio veliku štetu. Ipak da li se, pored negativnih, desilo i dobrih stvari? Koliko god to bilo teško zamisliti, itekako da jeste. U daljem tekstu ćemo napraviti kratki osvrt na proteklu godinu u domaćoj i međunarodnoj avijaciji, uzimajući u obzir najznačajnije događaje koji su se desili, bio njihov ishod dobar ili loš.

Možda je najbolje početi sa pogledom na svijet

Generalno gledajući, avijacija u Bosni i Hercegovini definitivno nije u koraku sa savremenom svjetskom avijacijom. Jednostavno mnogo je razloga tome, bili oni tehničke ili tržišno-perspektivne prirode, ali se lako složiti sa činjenicom da okrećemo glavu ka zapadu tražeći rješenja za probleme u našoj avijaciji. Tako da, nakon što napravimo osvrt na međunarodnu, napredniju avijaciju, osvrnućemo se i na domaću avijaciju u 2020. godini.

Jasno je da će 2020. godina ostati upamćena kao godina u kojoj je COVID-19 nanio nenamjestivu štetu u avijaciji. Još od početka ove godine svjedoci smo zatvaranja međunarodnodnih granica radi sprječavanja širenja COVID-19 virusa. Shodno tome, većina svjetskih aviokompanija je prizemljila svoje zrakoplove, počela su ukidanja redovnih linija, a najosjetljiviji je bio pad broja putnika u cijelom sektoru radi restrikcija ulaska u mnoge zemlje. Svaka država imala je svoje poglede na pandemiju, pa potom i svoja pravila o međunarodnim ulascima i izlascima iz iste. Sigurno je da se virus zbog takvih poteza otežano širio, no zato je međunarodni transport itekako osjetio posljedice, što je prirodno naravno. Kako je godina odmicala, brojni avioprijevoznici su došli u situaciju da u potpunosti prekidaju sa operacijama, a neki su donosili i radikalne odluke poput gašenja. Slobodno možemo reći da je 2020. bila kobna za cjelokupnu zrakoplovnu industriju globalno.

Koliki su zapravo udarac podnijeli avioprijevoznici u 2020. godini govori i sam podatak IATA-e (International Air Transport Association) da će, kako je očekivano, godinu završiti sa gubicima do 157 milijardi dolara, dok će prihod od putnika dostići i gubitke do 419 milijardi dolara. I to su samo cifre gubitaka vezane za avioprijevoznike, izuzevši sve ostale grane industrije. Sveukupno, došlo je do prestanka operacija, desetine hiljada radnika industrije dobilo je otkaz, mnogi razvojni projekti su zaustavljeni ili, u najmanju ruku, usporeni. Podijeljena su mišljenja stručnjaka koliko će ustvari vremena trebati da bi se zrakoplovna industrija vratila na ono što je bilo prije COVID-19 pandemije, no ono što je sigurno je da će avioprijevoznici morati napraviti dobro osmišljen plan i program o oporavku od ovakvih gubitaka te smisliti načine i napraviti mehanizme kako da se vrati u održiv operativni tempo, uz maksimalnu podršku svojih državnih agencija i generalno zrakoplovne industrije.

Lufthansa ispod Trebevića / Foto: @sa_spotter

Ipak, koliko god da ovo sve izgleda katastrofalno crno na bijelo, oporavak je vrlo moguć uz veliki trud i poglede prema naprijed, prema planu za dalje razvijanje. Pored svega ovoga došlo je i do pozitivnih koraka u ovoj godini, što je veoma pohvalno. Napori avioprijevoznika da učine avioindustriju više samoodrživom su na prvu izgledali kao da se neće ostvariti shodno svjetskom “lockdown-u” i sve većim prekrajanjem budžeta. No desilo se suprotno: usljed uslovima za velike pomoći od domaćih državnih vlada, avioindustrija se okrenula ka bržem razvijanju zrakoplova na pogon sa obnovljivim resursima. Mnogi proizvođači, među kojima se čini da Airbus vodi, ubrzali su projekte ka dizajniranju zrakoplova sa pogonskim sistemima koji bi umjesto fosilnih goriva koristili vodik kao gorivo, koji ima gotovo pa 0% emisije, te zrakoplova sa mnogo naprednijim aerodinamičnim performansama. Još uvijek nije sasvim jasno kako će tačno izgledati ti zrakoplovi koji su predviđeni da uđu u operativnu upotrebu između 2035. i 2040. godine, ali je moguće da će 2020. godina biti upravo ta u kojoj je takva iskra nastala.

Airbus-ovi ZEROe konceptni zrakoplovi / Foto: Airbus

Također, ono što se posebno ističe u ovoj godini je prvo SpaceX lansiranje astronauta na ISS (International Space Station), što je veliki napredak u pogledu komercijalnog svemirskog putovanja. U ovoj godini je i svoj puni sjaj pokazao i sektor biznis avijacije, koji je dobrodošao kao odličan kontrast u industriji. Biznis avijacija je doživjela veliki pad između 2008. i 2009. godine, no u uslovima pandemije došla je kao odlična alternativa komercijalnom zrakoplovnom sektoru kao način transporta, posebno sada kada su neki svjetski proizvođači certifikovali vakcine protiv COVID-19 virusa, među kojima su na očigled Pfizer i Moderna među najsigurnijim izborima. Najbolji pokazatelj toga je globalni trasport COVID-19 vakcina koje se u velikoj mjeri transportuju baš putem biznis avijacije.

Kraj problema za Boeing 737 MAX je na horizontu, što možete čitati u našim prijašnjim člancima o ovom problematičnom tipu aviona. Američka agencija za avijaciju FAA (Federal Aviation Administration), kao domaća agencija Boeinga, napokon je recerfitikovala ovaj tip nakon brojnih problema, a sa posebnim uslovima kasnije je propratila i Evropska agencija za sigurnost u avijaciji EASA (European Union Aviation Safety Agency). Detaljnije o ovoj temi pročitajte u našim prethodnim člancima o Boeing-u 737 MAX.

Sasvim je izvjesno da se vidljivi pomaci za saniranje štete koju je pandemija prouzrokovala u svijetu neće desiti prije polovine sljedeće godine ali moramo se sjetiti da je poslije najvećih svjetskih padova prošlog stoljeća avijacija doživjela najveće procvate i tehnološke napretke, pa se nadamo da će jedan sličan takav ishod da se desi i sada.

Ogroman pad avijacije u Bosni i Hercegovini

Zrakoplovnu industriju Bosne i Hercegovine u najboljem svjetlu predstavljaju njeni međunarodni aerodromi, među kojima je ubjedljivo vodeći Međunarodni aerodrom Sarajevo. Sada, u vrijeme kada su na našim aerodromima počeli možda najveći napredci, neki u infrastrukturnom pogledu a neki u prometnom, desila se famozna “korona” koja je, naočigled svima, pokvarila sve planove. Imajući u vidu da je zrakoplovstvo u Bosni i Hercegovini na tako nezavidnom nivou da su najbolji pokazatelji napretka te grane domaće industrije ustvari statistike prometa aerodroma u pogledu broja putnika, robe i prtljage, globalna pandemija je toliko pogodila naše tržište da je pad u prometu, generalno u Bosni i Hercegovini, veći od 70%, što vidimo u podacima o prometu na aerodromima u Bosni i Hercegovini koje je objavila BHDCA (Direkcija za Civilnu Avijaciju Bosne i Hercegovine).

Međunarodni aerodrom Sarajevo / Foto: MAS

Međunarodni aerodrom Sarajevo (MAS) je počeo da privodi kraju svoj najveći infrastrukturni projekat u posljednjih nekoliko desetina godina, a to je nadogradnja terminala B, koja bi svojim završetkom udvostručila kapacitete MAS-a u svim pogledima. Nažalost, radovi su usporeni te nisu završeni u predviđenom vremenskom roku, što je opravdano činjenicom da je MAS poslovao veoma teško u ovim okolnostima COVID-19 pandemije. Slična je situacija i u Tuzli i Banja Luci gdje se aerodromi bore da zadrže avioprijevoznike Wizz Air i Ryanair koji su im glavni i najredovniji avioprijevoznici. Slična je situacija u procentualnom padu prometa ovih aerodroma kao i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. U Mostaru je nešto drugačija slika. Uzeći u obzir da je Mostar najmanje prometan aerodrom u Bosni i Hercegovini, pad je statistički najveći, što nikako nije opravdavajuće.

Sarajevski aerodrom će sasvim sigurno da se nastavi infrastrukturno razvijati u budućnosti. U planu je završetak proširenja terminalne zgrade (terminal B), nova administrativna zgrada, proširenje platforme za parking zrakoplova (koliko saznajemo to će biti još 4 parking pozicije otvorenog tipa), brzoizlazne rulnice te sasvim novi kontrolni toranj koji je najavila BHANSA (Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine) da će graditi i za koji će sama snositi troškove. Također, neka istraživanja pokazuju da bi sljedeći pametan potez bio i produženje PSS (poletno-slijetne staze, odnosno piste) za približno 300m koliko je moguće, čime bi njena dužina iznosila cca 2900m (trenutna dužina je cca 2600m), a MAS je svakako najavio i rekonstrukciju PSS-a koja je među bitnijim infrastrukturnim projektima ovog preduzeća.

FLYBOSNIA na prilazu u Sarajevo / Foto: @sa_spotter

FLYBOSNIA i Icar Air su trenutno jedine domaće aviokompanije u Bosni i Hercegovini. Pored aerodroma, oni su jedini sektor avioindustrije koji imamo i, nažalost, i njih je COVID-19 pandemija teško pogodila. Posljednje operacije FLYBOSNIA je izvršila krajem ljeta ove godine. Jedini zrakoplov kojim su u kompaniji raspolagali, Airbus A319, je trenutno konzerviran od oktobra ove godine na aerodromu Tucson. Iz FLYBOSNIA-e za E7 kažu kako imaju u planu da uskoro nabave još dva zrakoplova tipa Airbus A320 te da ubrzo pokreću nove redovne linije sa sarajevskog aerodroma. O ovoj temi možete da pročitate naš intervju koji smo održali sa generalnim direktorom FLYBOSNIA-e Harisom Čolomanom. Što se tiče Icar Air-a, oni u svojoj floti posjeduju jedan zrakoplov tipa Let L-410UVP-E8A Turbolet (reg. E7-MEL), te povremeno iznajmljuju i drugi zrakoplov istog tipa od Silver Air-a. Icar Air je letio redovne kargo operacije za Anconu u sklopu ugovora sa DHL-om. Međutim nakon početka pandemije, Icar Air je promijenio svoj raspored letenja, te sada redovno lete za Zagreb gdje se vežu za letove DHL-a.

Icar Air-ov Let L-410UVP-E8A Turbolet / Foto: @sjj.aviation

U pandemiji je nastao i E7

Također, ono što moramo reći je da je ova godina ustvari godina nastanka našeg portala Echo Seven, te možemo reći da nam je drago što imamo svaki dan sve brojniju publiku koja čita novosti iz avijacije u BiH i u svijetu. U budućnosti ćemo se, kao i do sada, truditi da Vama, cijenjenim čitateljima, prenosimo vijesti o avijaciji u svijetu, regionu i u Bosni i Hercegovini, te da ćemo u budućnosti imati više pozitivnog materijala, novosti i zanimljivosti o kojima ćemo da pišemo, a sve to zavisi od napretka avioindustrije u Bosni i Hercegovini. Ne možemo sa sigurnošću reći šta nam sljedeća godina donosi u pogledu zrakoplovstva u našoj zemlji jer zaista kaskamo za ostatkom svijeta. Za koliko tačno ćemo se vratiti u svoj tempo od prije “korone” niko ne može biti siguran, ali se nadamo da ćemo iz ovih teških vremena izvući pouku te da ćemo u budućnosti nastojati da se sve više razvijamo i poboljšavamo.

ch-aviation

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *